Kako nastaje karijes i zašto ga je iznimno važno što prije liječiti?
Kada govorimo karijesu, svakako treba spomenuti kako spada u jednu od najraširenijih bolesti današnjice jer od njega boluje gotovo 90 posto svjetske populacije, što je oko 5 milijardi ljudi. Već smo ranije pisali o karijesu kod djece pa je sasvim jasno kako karijes vrlo često zahvaća dječje zubiće, ali pogađa i tinejdžere, ljude srednje dobi te starije. Za početak ćemo spomenuti kako nastaje karijes, a riječ je o utjecaju nekoliko čimbenika.
Što je zapravo karijes?
Karijes je zapravo oštećenje tvrdih zubnih tkiva, odnosno dentina, a u narodu se zub zahvaćen oštećenjem često naziva pokvarenim. Karijes počinje na površini zuba i to razgradnjom cakline (demineralizacijom) te zatim prodire u dubinu i širinu zahvaćajući ostale strukture zubnog tkiva. Kao što smo spomenuli, nekoliko je čimbenika zbog kojih dolazi do oštećenja , no glavi krivac su bakterije, točnije bakterija Streptococcus mutans. Drugi čimbenici koji imaju utjecaj su plak, ugljikohidrati i kiseline. Naime, bakterije iz usne šupljine se nakupljaju na caklinskoj površini zuba i formiraju bakterijski sloj koji se naziva plak. Te bakterije razgrađuju ugljikohidrate pri čemu nastaju kiseline koje počinju nagrizati caklinu i prodirati sve dublje u zubno tkivo ispod cakline i dentina. Zbog oštećene zubne cakline, zubi gube kalcij i fosfor, dva najvažnija minerala od kojih su građeni. Tako počinje proces kvarenja, točnije oštećenja zubi. Riječ je o dinamičnom procesu koji se sastoji od nekoliko etapa demineralizacije i remineralizacije koji se javljaju tijekom određenog perioda.
Zbog lakšeg nakupljanja ostatak hrane te bakterija iz hrane, karijes se najčešće stvara u malim udubljenjima griznih površina stražnjih zuba, između zubi te na ostalim mjestima koja se nedovoljno i otežano čiste. Izuzetno veliku potencijalnu opasnost od nastanka karijesa predstavljaju površine zubi koje su prekrivene zubnim plakom. Zato je iznimno važno redovito četkati zube, koristiti zubni konac ili interdentalnu četkicu i po potrebi svakako jednom ili dva puta godišnje kod stomatologa obaviti profesionalno, mehaničko čišćenje zubi kako bi se uklonio plak.
Više doznajte klikom na naš tekst: Skidanje zubnog kamenca i plaka nije isto što i izbjeljivanje zubi
Vrste karijesa
Postoje dvije vrste karijesa, a to su površinski i dubinski. U početnoj fazi karijes je vidljiv kao bijela mrlja koja zahvaća samo površinski sloj cakline te nema značajne simptome. Sljedeća faza je kada bakterije prodiru kroz caklinu i ulaze u dentin. Ako karijes nije zahvatio veću površinu zuba, pristupa se uklanjanju oštećenog zubnog tkiva te se taj dio nakon brušenja popunjava ispunom kako bi se zaštitila pulpa, a zub ostao funkcionalan.
Više doznajte klikom na naš tekst: Zašto se preporučuje da dotrajale crne plombe zamijenite s trajnijim i kvalitetnijim bijelim plombama?
Zubno tkivo oštećeno karijesom ne može se regenerirati, a ako se na vrijeme ne ukloni vrlo brzo se počne širiti bočno te zahvaća sve veću površinu zuba. Prema određenim istraživanjima oštećenje tkiva ostaje u području cakline između tri i četiri godine (na osnovu Rö analize). No, jednom kada oštećenje tj. karijes iz cakline i dentina prodre do unutrašnjosti, puno brzo će se širit, a zub postaje osjetljiv na podražaje te slatku, vruću i hladnu hranu ili piće. Ako je na zubu došlo do puknuća ili postoje udubljenja, karijes će se također brže proširiti zbog same morfologije, odnosno tanjeg sloja cakline. Kod dubinskog karijesa zahvaćena je zubna pulpa koja sadrži živčana vlakna, tako da je tada potrebno prvo pristupiti čišćenju korijenskog kanala odnosno liječenju.
Zašto je iznimno važno na vrijeme liječiti karijes?Kao što smo spomenuli, kod površinskog karijesa uklanja se dio cakline i dentina koji su zahvaćeni karijesom te se zub puni potrebnim materijalima, a kod dubinskog je potrebno liječenje. Tu se pak u znanosti često postavlja pitanje koliko je moguće u potpunosti izliječiti zub koji je dubinski zahvaćen karijesom. Samo liječenje korijenskog kanala može imati značaj za spašavanje zuba u koji se nakon liječenja stavlja ispun kako bi sam zub zadržao svoju funkciju. No, što je s bakterijama koje su izazvale karijes.
Doktor George Meinig, jedan od osnivača Američke Asocijacije Endodontista (stručnjaci za korijenske kanale), napisao je knjigu na temelju istraživanja o skrivenim opasnostima terapije korijenskih kanala. Doktor Meninig je 25 godina pomno istraživao rad doktora Westona Pricea, a koji je pak vodio tim od 60 istraživača čija otkrića govore o tome kako milijuni bakterija unutar strukture zuba mogu uzrokovati spektar različitih bolesti. Riječ je o Teoriji fokalne infekcije, a o kojoj dr. Meninig navodi kako mikrobi iz centralne fokalne infekcije – kao što su zubi, zubni korijeni, upaljeno tkivo desni ili možda krajnici – metastaziraju prema srcu, očima, plućima, bubrezima ili drugim organima, žlijezdama i tkivima stvarajući nova područja iste infekcije. Dodaje kako je u slučaju zuba s ispunjenim korijenom, riječ o zubu koji više nije živ nedostaje cirkulacija krvi prema njegovoj unutrašnjosti. Antibiotici iz cirkulacije ne uznemiruju bakterije koje tamo žive jer ne mogu do njih doći.
Upravo u toj teoriji, koliko god se ona činila nemogućom ili preuveličanom, stoji odgovor na pitanje zašto je potrebno na vrijeme liječiti karijes. Iako postoje metode liječenja korijenskog kanala zuba i liječenja lokalnih infekcija, u mnogim situacijama pojave dubinskog karijesa rješenje će morati biti uklanjanje zuba.
Prevencija pojave zubnog karijesa
Kao već nebrojeno puta do sada, ponovno naglašavamo kako su pravilna i redovita oralna higijena, zdrava prehrana te redoviti pregledi kod stomatologa važni faktori u očuvanju zdravlja zubi. Za pravilno održavanje zdravlja usne šupljine preporučuje se korištenje zubne četkice, interdentalne četkice ili konca za zube i to minimalno dva puta dnevno.
Zubna caklina može se ojačati unošenjem odgovarajućih vitamina i materijala te je zbog toga važna pravilna prehrana. Pri kvalitetnom odabiru hrane poželjan je smanjen unos rafiniranih šećera. Kako se u današnje vrijeme sve češće konzumiraju kuhane i pečene namirnice, hrana se sve manje žvače. Nažalost, to također ima utjecaj na zdravlje zuba i desni. Konzumacija čvrstih namirnica potiče žvakanje i lučenje sline. Slina je iznimno važna jer štiti zube i smanjuje kiselost u ustima. Mrkva i luk pak neutraliziraju djelovanje bakterija u ustima.
Više doznajte klikom na naš tekst: Dodaci prehrani i namirnice za očuvanje zdravlja zubi
Kao što smo već naglasili, ako vi ili vaš stomatolog primijetite karijes, potrebno je što prije liječiti zub kako oštećenje ne bi došlo do zubne pulpe. U trenutku kada zub počne boljeti znači da je karijes već prošao kroz caklinu i stigao do mekog tkiva i živca, što može stvoriti potrebu za vađenjem zuba.