Kakve veze bruksizam ima s glavoboljom i kako ga spriječiti
Prema istraživanjima, 1 od 3 osobe pate od škripanja ili stiskanja zubi, u stručnoj terminologiji nazvanog bruksizam. Kod gotovo 10 posto onih koji to čine, problem je toliko ozbiljan da uzrokuje uništavanje zubi. Bruksizam može biti prisutan kod osoba svih dobnih skupina, od djetinjstva do odrasle dobi, a osim uništavanja odnosno pretjeranog trošenja zubi, može uzrokovati glavobolje te druge zdravstvene probleme.
Iako se škripanje zubi može događati u bilo kojem trenutku tijekom dana, kod većine je prisutno tijekom noći, pri spavanju. Baš iz tog razloga mnogi nisu ni svjesni ovog problema. Mogu proteći mjeseci ili čak godine da se dijagnosticira postojanje bruksizma, a do tada se već mogu pojaviti posljedice.
Dvije vrste bruksizma
Kao što smo spomenuli, stiskanje ili škripanje zubi javlja se tijekom sna i/ili u budnom stanju. Sile koje pritom djeluju na zube, desni i čeljusne zglobove mnogo su jače nego kod običnog žvakanja. Postoje dvije vrste bruksizma u smislu škripanja zubi: škripanje koje uključuje pokrete donje čeljusti i može biti prilično glasno (takva vrsta se puno prije dijagnosticira) ili stiskanje zuba kod kojih nema pokreta donje čeljusti pa je stoga nečujno (puno teže se dijagnosticira). U drugom slučaju osoba često nije svjesna problema, ali se primjerice može probuditi s glavoboljom ili osjećati bolove u čeljusti prilikom žvakanja. Isto tako, zubi mogu postati osjetljivi na podražaje ili se javlja napetost žvačnih mišića.
Uzroci bruksizma i faktori rizika
Nekad se vjerovalo da bruksizam uzrokuje nepodudarnost gornjeg i donjeg zubnog luka, no novija istraživanja pokazuju da je bruksizam zapravo psihogen i uzrokuju ga preveliki stres, napetost i anksioznost. S druge strane, bruksizam koji se javlja prilikom spavanja smatra često je povezan s poremećajima spavanja kao što su sindrom nemirnih nogu, apneja u snu i hrkanje.
Bruksizam kod djece
Bruksizam treba vrlo ozbiljno shvatiti kod djece i adolescenata. Neki istraživači procjenjuju da čak 20-30 posto djece pretjerano stišće zube. Ako se njihovi gornji zubi ne podudaraju s donjim zubima, potrebno je što prije moguće konzultirati se sa stomatologom ili ortodonom. Istraživanja o bruksizmu kod djece povezala su taj problem s astme, infekcije gornjih dišnih puteva i anksioznim poremećajima. U jednoj studiji, 62,5 posto djece s bruksizmom također je imalo respiratorne probleme.
Istraživači su također utvrdili izravnu vezu između prisutnosti anksioznog poremećaja i pojave bruksizma, što ukazuje da anksioznost može uzrokovati simptoma stiskanja, škrgutanje i pucanje zubi. Djeca s dijagnozom anksioznog poremećaja trebala bi redovito odlaziti na stomatološke preglede kako bi se spriječile dugotrajno oštećenje cakline zuba te struganje ili lomljenje zubi.
Postoje i dokazi koji sugeriraju da neka djeca mogu početi stiskati zube kao prirodni odgovor na bol. To mogu biti privremene situacije kao što je slučaj kod rasta zuba ili bolne infekcije uha. Stiskanje zubi prestaje kada više nije prisutan osjećaj boli ili nelagode. Također, djeca s agresivnom, kompetitivnom ili hiperaktivnom osobnošću mogu biti sklonija razvijanju bruksizma.
Bruksizam kod odraslih
Kod odraslih, uzroci bruksizma mogu se otkriti ako je prisutno jedno ili više sljedećih temeljnih medicinskih stanja:
- Apneja za vrijeme spavanja
- Huntingtonova bolest
- Parkinsonova bolest
- GERB (Gastroezofagealna refluksna bolest)
- Anksiozni poremećaj
- Depresija
- Neriješeni gnjev ili frustracija
- Neupravljani stres
- Abnormalno poravnavanje gornjih i donjih zuba
- Nuspojave na određene psihijatrijske lijekove i antidepresive
Uobičajeni simptomi bruksizma
Bruksizam će najlakše primijetiti vaš stomatolog i to zbog oštećenja zuba i desni. Bez obzira radi li se o stiskanju i škripanju zubima noću ili tijekom dana, možda nećete biti svjesni problema sve dok se ne pojave komplikacije.
Znakovi i simptomi bruksizma uključuju sljedeće:
- Buđenje vašeg partnera zbog glasnih zvukova škripanja i stiskanja zubi
- Zubi su okrhnuti, usitnjeni, labavi ili previše ravni
- Zubna caklina se pretjerano troši
- Zubi postaju osjetljivi na vruće, hladno i slatko
- Bol u licu ili čeljusti
- Umorni ili uski mišići čeljusti
- Bol u uhu
- Dosadna glavobolja
- Bolna mjesta unutar usne šupljine
- Udubljenja na jeziku
Konvencionalni tretmani
Stomatolog može u suradnji s liječnikom izraditi plan skrbi kako bi se smanjili simptomi i oštećenja zuba povezana s bruksizmom. Individualizirani plan može uključivati nošenje udlaga ili štitnika te ispravak poravnanja zubi. Isto tako, ako je riječ o psihološkim uzrocima bruksizma potrebno je psihološko savjetovanje te moguće propisivanje terapije.
Zubna udlaga je posebno dizajniran za odvajanje zuba kako bi se spriječilo daljnje oštećenje zbog škripanja ili stiskanja. Riječ je o jednom od najboljih načina zaštite zdravlja zubi, a kada je riječ o bruksizmu.
Ako je problem uzrokovan nepravilnim rasporedom zubi, ispravljanje zubnog luka, prije nego nastane veća šteta, predstavlja kvalitetnu dugoročnu opciju. Stomatolog ili ortodont može preporučiti postavljanje krunica ili određeni zahvat iz područja oralne kirurgije kako bi se zubi poravnali.Prirodno liječenje bruksizma
Ovisno o uzroku, jedan ili više od niže navedenih tretmana može spriječiti daljnje oštećenje zuba, smanjiti bol u licu i ušima te poboljšati kvalitetu spavanja.
Udlaga i kognitivna bihevioralna terapija
U istraživanju objavljenom u časopisu General Dentistry, otkriven je interdisciplinarni pristup koji uključuje griznu udlagu u kombinaciji s kognitivnom bihevioralnom terapijom te je znatno učinkovitiji od samog korištena udlage. Istraživači vjeruju da je takva kombinacija učinkovitija u postizanju opuštanja mišića. Naime, bihevioralna terapija pomaže pri učenju ispravnog pozicioniranja usta i čeljusti.
Kontrola stresa i pravilna prehrana
Sprječavanje bruksizma kada osoba pati od stresa ili tjeskobe nije moguć bez da se nauči upravljati stresom. I djeca i odrasli mogu pri tome koristiti tehnike kao što su redovita tjelovježba, meditacija, joga i eterična ulja. Naravno, važna je i dobra, uravnotežena prehrana, i izbjegavanje stresnih situacija koliko god je to moguć.