Zašto nije dobro odgađati vađenje umnjaka i kada je potreban kirurški zahvat
Umnjak je zub koji može, ali ne mora niknuti u prostoru iza zadnjeg stalnog kutnjaka u gornjoj ili donjoj čeljusti, tj. na osmoj poziciji u zubnom luku. Sama građa i oblik umnjaka vrlo su varijabilni, a postoje situacije u kojima uopće ne iznikne. Tada govorimo o impaktiranom zubu, odnosno onome koji ne izraste u očekivanom vremenu.
Razvoj umnjaka
Umnjak izrasta između 18. i 20. godine života. Prosječna dob nicanja donjeg umnjaka je dvadeseta godina života, iako kod nekih pacijenata proces nicanja može potrajati i do 25. godine. Za vrijeme normalnog razvoja, umnjak se najprije nalazi u horizontalnom položaju u odnosu na drugi molar, a tijekom daljeg razvoja i rasta čeljusti se rotira u vertikalnom smjeru. Impakcija umnjaka najčešće se javlja ako ne dođe do vertikalne rotacije. Drugi razlog impakcije je nedostatak prostora u alveolarnom grebenu za njegov smještaj. Drugim riječima, zub ostaje impaktiran ako postoji fizička barijera koja mu onemogućuje izrastanje, a ta barijera mogu biti susjedni zubi li gusta kost koja prekriva zub.
Kada se pristupa vađenju umnjaka?
Impaktirane zube treba vaditi samo ako uzrokuju smetnje ili postoji velika mogućnost da će izazvati probleme u budućnosti. Osim što umnjak izaziva bol, može se javiti oteklina, crvenilo te otežano žvakanje. Razlog je taj što između krune umnjaka i gingive nastaje džep koji je nemoguće mehanički očistiti te sve to pogoduje razvoju bakterija. Stoga kada se bolna upala pojavi, ona se često ponavlja u različitim vremenskim razmacima. Drugi problem je karijes koji na umnjacima nastaje puno češće jer se zbog svoje nepristupačnosti puno teže četkaju i čiste na adekvatan način. Također, impaktirani umnjak može uzrokovati razaranje korijena susjednog kutnjaka ili može pritiskati živac što uzrokuje bolove.
Mnoge pacijente zanimaju iskustva onih koji su morali obaviti vađenje umnjaka. Naime, ako postoje navedeni problemi nije pametno odgađati vađenje umnjaka jer se komplikacije mogu pojaviti i nakon četrdesete godina života. Ako se zub ne sanira na vrijeme, može doći do resorpcije korijena te posljedične frakture susjednog zuba, ali čak i do razvoja cista i tumora.Vađenje se preporučuje kada je završena jedna trećina rasta korijena, a prije formiranja druge trećine korijena.
Komplicirano vađenje umnjaka
Vađenje umnjaka spada među češće kirurške zahvate u stomatologiji. Zahvat se obavlja rutinski i najčešće pod lokalnom anestezijom. No, u slučaju da umnjak još nije niknuo u usnoj šupljini ili je samo djelomično niknuo - impaktirani ili retinirani zub - potrebno je pristupiti alveotomiji. Alveolotomija podrazumijeva kirurški postupak uklanjanju impaktiranih i retiniranih umnjaka. Na temelju rengenske snimke, kliničkog pregleda i karakterističnih simptoma kao što su prisutstvo bolova, otekline i drugih tegoba, utvrđuje se je li kiruški zahvat neophodan.
Budući da se zahvat provodi uz lokalnu anesteziju potpuno je bezbolan, a moguće je odjednom izvaditi sva četiri umnjaka. Prilikom zahvata radi se rezanje koštane čašice u kojoj leži zub i odstranjuje se dio alveolarne kosti. Zatim slijedi vađenje zaostalog korijena zuba ili samog impaktiranog/retiniranog zuba. Po završetku zahvata rez se zašije, a rana zacjeljuje u roku od 7 dana. Nakon zahvata može doći do oticanja te je preporučljivo stavljati hladne obloge i uzimati odgovarajuće analgetike (svi analgetici osim aspirina i andola) u svrhu ublažavanja bolova. Uz to pacijenta se upućuje da jede mekšu ili tekuću hranu. Nakon sedam dana slijedi vađenje konaca.